Ako neko želi da u potpunosti razume
Sve Bude prošlosti, sadašnjosti i budućnosti,
Trebao bi da kontemplira prirodu Darma Oblasti[3]:
Sve je samo kreacija uma[4].
“Ko i šta sam ja?” “Zašto postojim?” Svako od nas, za vreme nekog dela našeg života, postavlja ova pitanja. Iako smo svesni našeg sopstvenog bića, mi zapravo ne znamo kako ili zašto postojimo. Naše postojanje predstavlja veliku misteriju. Naši pogledi o tome ko smo i zašto smo ovde, svesno ili nesvesno, utiču na svaki trenutak naših života. Buda je bio istovremeno i mučen i fasciniran ovim pitanjima. On je bio mučen time što je život, neispitan i nerešen, izgledao besmislen; on je bio fasciniran time što je rešenje ove duboke zagonetke bilo pristupačno, unutar dosega, skoro da je mamilo.
Učenje Bude, poznato pod nazivom Darma, je proizašlo iz njegovog ličnog otkrića, iz njegovog buđenja za “stvari kakve one stvarno jesu”. Zaista, reč Darma bukvalno prevedena znači “zakon”, odnosno univerzalni zakoni koji upravljaju svom stvarnošću. Ovi zakoni su večni. Buda je samo ljudsko biće koje otkriva ove zakone stvarnosti i samilosno ih čini dostupnim drugima. Budizam objašnjava misteriju postojanja na način koji možemo istovremeno i da razumemo i da ne razumemo. Ovo je tako sa razlogom: prosvetljenje mora da se doživi direktno, ne samo da se objasni. Ako se ispravno podučava, ono bi trebalo da u nama probudi osećaj velikog čuda; rešenost da ga sami tražimo. Buda je podučavao da:
1. Svo postojanje je kreacija uma. Prava priroda našeg uma nema neku posebnu lokaciju u prostoru i nema početak ili kraj u vremenu. Ona nije rođena i ne umire. Realizacija ove prave prirode je poznata pod imenom Nirvana[5] – nešto tako duboko i izuzetno da ne može da se opiše rečima ili da se zamisli mislima. Može da se sazna samo direktnim uvidom. Zbog svoje dubine, Buda je govorio o Nirvani u terminima onoga što ona nije:
Postoji, Monasi, ta oblast u kojoj nema zemlje, nema vode; nema vatre, nema vazduha; nema sfere beskonačnog prostora, nema sfere beskonačne svesnosti, nema sfere ništavila, nema sfere misli niti nedostatka misli[6]. Nema ovog sveta niti sveta iza njega, niti oba zajedno, niti sunca ili meseca. Tu, ja kažem, Monasi, nema dolaženja, nema odlaženja, nema ostajanja, nema umiranja, i nema uzdizanja bez podrške; bez trajanja i bez bilo kakve osnove. Ovo, zaista, je kraj patnje[7].
2. Zbog neznanja, mi doživljavamo “sebe” unutar Samsare[8], oblasti rođenja i smrti. Ovo nestvarno “sopstvo” prolazi kroz bezgraničnu patnju. Ova patnja se ponavlja iz života u život dokle god žudimo za zadovoljstvima postojanja u Samsari.
3. Svrha Budinih učenja je ukazati na put prema eliminaciji neznanja koje pokriva našu pravu prirodu. Jednom kada smo se probudili za nju, iz velike samilosti, mi težimo da pomognemo svim bićima da se takođe probude za svoju pravu prirodu, da oslobodimo sve što živi. Tako, lično prosvetljenje i univerzalno prosvetljenje, sopstvo i drugi, postaju jedno te isto.
Kada možete videti da planine, reke, velika zemlja i sve što proizilazi iz njih, su stvari unutar vaše sopstvene inherentne prirode; da su Tri Oblasti Postojanja samo um, i da su mnoštvo darmi ništa drugo do li samo svesnost; jednom kada postignete to stanje, onda je sve, svaki fenomen lišen ishodišta i prestanka. Sve što vidite – planine, reke, velika zemlja, biljke su svi jedna istinita Stvarnost[9] .
Četiri Plemenite Istine & Četiri Veličanstvena Zaveta Bodisatve
U Budinom učenju, problem postojanja i njegovo rešenje su precizno izraženi kroz Četiri Plemenite Istine i odgovarajućih Četiri Veličanstvena Zaveta Bodisatve. Četiri Plemenite Istine se najbolje opisuju analogijom. Prva Istina dijagnostifikuje simptom bolesti a Druga određuje njen uzrok. Treća Istina opisuje konačni lek bolesti jednom kada se eliminiše uzrok, a Četvrta propisuje lek ili tretman koji će dovesti do isceljenja. Četiri Veličanstvena Zaveta proširuju ove iste istine van sopstva da bi uključili sva živa bića. Stoga je u brojnim izlaganjima Buda rekao:
Ranije i sada, takođe, ja podučavam samo patnju i prestanak patnje[10].
Bodisatva je reč na Sanskritu. To je složenica načinjena od dve reči: bodi što znači “probuđen” ili “prosvetljen” i satva što znači “biće”. Bodisatva je u isto vreme i “prosvetljeno biće” i “onaj koji prosvetljuje bića”. On je obdaren velikom mudrošću i samilošću i u isto vreme teži da usavrši svoju sopstveno probuđenje zajedno sa svojom sposobnošću da budi druga živa bića. Kada Bodisatva u potpunosti usavrši to, postaje Buda, onaj koji je već usavršen u mudrosti i samilosti.
Deo I knjige Budizam: Kratko Upoznavanje je podeljen u poglavlja vezana za svaku od Četiri Istine i Zaveta i Završno poglavlje. Završno poglavlje objašnjava značenje Sange. Svako poglavlje počinje sa odlomkom iz Sutri koji ilustruje svaki od Zaveta i Istina.
[3] “Darma Oblast” je poseban termin u Budizmu koji najbliže korespondira sa značenjem “stvarnosti”. “Darma” ima tri osnovna značenja. (1) “Zakon,” koji se odnosi na Budina učenja u kojima on otkriva univerzalne zakone ili istine koje upravljaju svom stvarnošću. U ovom smislu Budinih učenja, on se posebno odnosi na duhovne prakse koje je on podučavao. (2) “Dužnost” se posebno odnosi na čovekove dužnosti u životu u skladu sa čovekovom situacijom, ili može značiti čovekove religiozne ili duhovne dužnosti. (3) “Stvar” ili “fenomen” u najširem smislu. Darma Oblast je sveukupnost oblasti svih bića i stanja i kompleksan način na koji oni interaguju i prepliću se. To je ceo bezgraničan univerzum. Priroda Darma Oblasti je pravi um svih živih bića. Naš um prožima celokupnu Darma Oblast, i Darma Oblast nije odvojena od našeg pravog uma.
[4] Hvale na Sujama (Suyama) Nebesima, Poglavlje 20, Sutra Cvetnog Ukrasa
[5] Nir znači “ne” a vana je bukvalno “napor duvanja”. Izvor ove reči verovatno ukazuje na vatru kovača, koja “se gasi” ili “biva ugašena” ako se više ne koristi kovačev meh. Često poređenje je to da se lampa gasi kada nestane fitilja i ulja. Drevni prevodioci Sanskritskih Sutri na Kineski su interpretirali da Nirvana znači “bez ishodišta ili uništenja”.
[6] Ove četiri poslednje sfere su četiri nebesa u Oblasti bez Forme. Pogledati Dodatak I: Šema Samsare (Oblast Rođenja i Smrti).
[7] Udana, Pataligamiya Vagga, Sutra No. 1.
[8] Pogledajte Dodatak I: Šema Samsare (Oblast Rođenja i Smrti).
[9] Komentar Poštovanog Visokog Majstora Hsuan-a Hua (Hsuan Hua) na Šurangama Sutru, Volumen I, BTTS.
[10] Maha-Pranirvana Sutra Pali Kanona.
<< PRETHODNO SLEDEĆE >> SADRŽAJ
Izvor: http://www.cttbusa.org/buddhism_brief_introduction/introduction.asp.html